Minimalna i prosečna potrošačka korpa u Srbiji

NAJVIŠE NOVCA ODLAZI NA HRANU I PIĆE, A NAJMANJE NA OBRAZOVANJE

Zakonom o radu je za utvrđivanje visine minimalne cene rada po radnom času, bez poreza i doprinosa, nadležan je Socijalno-ekonomski savet koji u pregovorima sa predstavnicima sindikata, poslodavaca i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donosi odluku o „minimalcu“ za narednu 2023 godinu.

Pri utvrđivanju minimalca polazi se od egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice izraženih kroz vrednost minimalne potrošačke korpe, kretanja stope zaposlenosti na tržištu rada, stope rasta bruto domaćeg proizvoda, kretanja potrošačkih cena, produktivnosti i prosečne zarade u Srbiji.

Ipak, Zakon o radu pruža mogućnost da, ukoliko se jedan od navedenih parametara poremeti, poput rasta troškova života koji se uzima kao osnovni kriterijum pri utvrđivanju minimalne zarade, otvaraju se pregovori o korekciji i eventualnom

Prošle godine minimalna zarada za 2022. godinu podignuta za 9,6 odsto, ona ni u tom momentu nije pokrivala minimalni iznos potrošačke korpe. Zarada iznosi 35.012 dinara, dok je minimalna korpa, prema podacima iz februara 42.154,63 dinara.

Najveći udeo u minimalnoj potrošačkoj korpi zauzimaju hrana i bezalkoholna pića – čak 46,10 odsto, pa je tako u februaru ove godine za ove kategorije proizvoda na mesečnom nivou bilo potrebno izdvojiti 19.431,97 dinara. Za stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva neophodno je 8.010,86 dinara ili 19 procenata ukupne potrošačke korpe. Za zdravstvo ide 3,61 odsto ili 1.520,29 dinara, dok na odeću i obuću prema minimalnom obračunu za februar bilo predviđeno 1.166 dinara.

Najmanji udeo u celokupnom minimalnom potrošačkom budžetu ide na obrazovanje, svega 0,30 odsto, tačnije 128,02 dinara.

U prilogu nalazi se pregled Ministarstva trgovine turizma i telekomunikacija a na osnovu podataka RZS.